Ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja Reviewed by Momizat on . INTERVJU za Portal Analitiku: Prof. dr Božo MIHAILOVIĆ, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Mnogo nam u ekonomiji, pa i društvu, zavisi od predstojeće turis INTERVJU za Portal Analitiku: Prof. dr Božo MIHAILOVIĆ, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Mnogo nam u ekonomiji, pa i društvu, zavisi od predstojeće turis Rating: 0
You Are Here: Home » AKTIVNOSTI » Ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja

Ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja

Ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja

INTERVJU za Portal Analitiku: Prof. dr Božo MIHAILOVIĆ, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore

Mnogo nam u ekonomiji, pa i društvu, zavisi od predstojeće turističke sezone. Poznato je da turizam učestvuje sa oko 25% u našem GDP-u u “normalnim” poslovnim godinama. On je multiplikator šireg funkcionisanja privrede, istakao je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore prof. dr Božo Mihailović.

– Moramo biti mudri i hrabri u donošenju odluka koje se odnose na predstojeću sezonu. To ne smije da bude na štetu zdravlja, ni turista, ni naših građana. Želim da se projektovano ostvari, ali napominjem da je predsezona već prošla, pa se mora vrlo intenzivno raditi da bi se proteklo vrijeme nadoknadilo – poručio je on.

Mihailović napominje da u narednom periodu ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja.

– Potrebno je i “zdravlje” u ekonomiji. Moramo konačno da shvatimo da dosta toga zavisi od nas, našeg rada i odnosa prema obavezama. Naše probleme ne može i neće niko sa strane da rješava – naglašava naš sagovornik.

Profesor Mihailović konstatuje da je javni dug Crne Gore vrlo visok, te da će zamjena postojećih kreditnih obaveza novim, uz bolje uslove, biti jedan od važnih zadataka u budućnosti.

– Ne smijemo se zaduživati zbog potrošnje, već samo u funkciji razvoja. Infrastrukturni projekti daju mulitiplikativne efekte i oni se moraju stalno imati u vidu, pogotovo u funkciji regionalnog razvoja. Za njih se moraju tražiti i drugačiji modaliteti, osim klasičnog zaduživanja – naveo je Mihailović.

ANALITIKA: Očekujete li da će u narednom periodu ekonomija izbiti u prvi plan, imajući u vidu da se postepeno smanjuju političke tenzije i da se nazire kraj korona krizi?

MIHAILOVIĆ: Ekonomija mora zauzeti mjesto koje joj pripada – odmah poslije zdravlja. Potrebno je i “zdravlje” u ekonomiji.Ja sam o tome više puta govorio i nemam ništa da promijenim u odnosu na sve dosadašnje izjave.

Moramo konačno da shvatimo da dosta toga zavisi od nas, našeg rada i odnosa prema obavezama. Naše probleme ne može i neće niko sa strane da rješava.

ANALITIKA: Narodski rečeno, sve oči su uprte u predstojeću ljetnju turističku sezonu. Ako granice ostanu otvorene, da li se može ostvariti projekcija Vlade da će prihod od turizma biti na nivou 55 do 60 odsto sezone 2019. ?

MIHAILOVIĆ: Tačno je da nam mnogo u ekonomiji, pa i društvu, zavisi od predstojeće turističke sezone. Poznato je da turizam učestvuje sa oko 25% u našem GDP-u u “normalnim” poslovnim godinama. On je multiplikator šireg funkcionisanja privrede.

Zato moramo biti mudri i hrabri u donošenju odluka koje se odnose na predstojeću sezonu. To ne smije da bude na štetu zdravlja, ni turista, ni naših građana. Želim da se projektovano ostvari, ali napominjem da je predsezona već prošla, pa se mora vrlo intenzivno raditi da bi se proteklo vrijeme nadoknadilo.

ANALITIKA: U slučaju da turistička sezona bude uspješna, da li bi to moglo uticati na revitalizaciju prodaje kompanije Plantaže, imajući u vidu da 80 odsto vina iz asortimana Plantaža piju stranci?

MIHAILOVIĆ: Sigurno je da će se pozitivni trendovi u turizmu odraziti na više sektora. Prodaja vina iz Plantaža je “izvoz kod kuće”. Ova kompanija već ima pozitivne trendove u prodaji sa novim mjerama u oblasti zdravlja stanovništva.

Podatak koji ste naveli je tačan i on se stalno mora imati u vidu i od strane ova kompanije, ali i društva u cjelini. Taj naš brend jedva čeka da tržište profunkcioniše, ne samo u Crnoj Gori, već mnogo šire. Da se podsjetimo – Plantaže izvoze u preko 40 zemalja svijeta.

ANALITIKA: Sa stanovišta budućeg razvoja Crne Gore, koliko javni dug predstavlja opterećenje za donosioce odluka? Da li se ubuduće možemo zaduživati za infrastrukturne projekte?

MIHAILOVIĆ: Nesporno je da je naš javni dug vrlo visok. Ali, ocjena o visini duga se mjeri u odnosu na neki drugi pokazatelj. Upravljanje dugom je komponenta ukupnog upravljanja finansijama od strane države. Zamjena postojećih kreditnih obaveza novim, uz bolje uslove, će biti jedan od važnih zadataka u budućnosti.

Više puta sam saopštio da se ne smijemo zaduživati zbog potrošnje, već samo u funkciji razvoja. Infrastrukturni projekti daju mulitiplikativne efekte i oni se moraju stalno imati u vidu, pogotovo u funkciji regionalnog razvoja. Za njih se moraju tražiti i drugačiji modaliteti, osim klasičnog zaduživanja.

ANALITIKA: Da li gradnja autoputa od Bara do granice sa Srbijom mora biti nastavljena po svaku cijenu, tim prije što je najzahtjevnija i najskuplja dionica praktično završena?

MIHAILOVIĆ: U ekonomiji, kao i u životu, važi narodna mudrost – svršenom poslu mane nema. Sada je važno da je ovaj projekat pri kraju. Da li su bila moguća i neka druga rješenja, pogotovo u pogledu finansiranja, vrijeme će pokazati.

Sa izgradnjom nove dionice se mora nastaviti, ali nam iskustva iz prošlosti moraju korisno poslužiti za nove poduhvate, pogotovo u traženju modela finansiranja.

ANALITIKA: Da li smatrate problematičnim to što će se budžet za 2021. godinu primjenjivati od juna? Mogu li se u uslovima privremenog finansiranja na odgovarajući način planirati aktivnosti, projekti i slično?

MIHAILOVIĆ: Nije slučajno što se budžet donosi do kraja godine, za sljedeću. Kašnjenje u njegovom donošenju izaziva značajne probleme, pogotovo u nekim oblastima. Tipičan primjer za to je poljoprivreda, koja “ne može da čeka”.

Nesporno je da kašnjenje budžeta u ovom slučaju izaziva određene probleme, i pored nekih javnih uvjeravanja da nije tako. O tome treba pitati korisnike budžeta, koji su najkompetentniji da daju odgovor o funkcionisanju sistema finansiranja u proteklih, gotovo, pet mjeseci.

ANALITIKA: Vi ste u martu prošle godine, nakon izbijanja korona krize, u jednom intervjuu poručili da „svako ko ima uslova, neka nešto zasadi“. Da li je to i danas Vaša preporuka građanima?

MIHAILOVIĆ: Ostajem pri svim stavovima koje saopštavam nekoliko decenija o crnogorskoj ekonomiji, pa i tome koji sam javno saopštio. Moja preporuka svima je da se okrenu radu, redu i izvršavanju svojih obaveza.

Najbolje je kad i u porodici i državi svako radi svoj posao. Nema ništa “okačeno” o nebo, sve se mora zaraditi i tek se tada može raspodijeliti. To je vječni ekonomski princip koga se moramo pridržavati, ako želimo da budemo uspješni – svako pojedinačno i naše društvo u cjelini.

Scroll to top